|
Promocije, prikazi,
nagrade...
Danas, 28. mart 2010.
Povodi - Prvi festival satirične priče koji se
održava
1. aprila u Studentskom kulturnom centru trebalo bi
da doprinese popularizaciji ovog nepravedno
zapostavljenog žanra
Niko ne voli kad mu se smejete u lice
Na Međunarodni dan humora, 1. aprila, u Studentskom
kulturnom centru u Beogradu, organizovaće se prvi
festival satirične priče na ovim prostorima.
Zamišljen kao književno veče na kojem će domaći
satiričari uz goste iz inostranstva čitati svoje
najbolje priče, festival bi, prema namerama
organizatora, trebalo da postane tradicionalni i da
vrati satiru na mesto gde joj pripada, u sam vrh
književnosti.

Bojan Ljubenović, jedan od najboljih domaćih
satiričara, kaže u razgovoru za Danas da su naši
satiričari "i te kako prevođeni i traženi u
inostranstvu", ali da je satira kao žanr kod nas
zapostavljena iz više razloga.
- Satira ne može da se izbori za mesto koje joj po
kvalitetu pripada pre svega jer ne postoji jaka
izdavačka kuća koja bi stala iza satiričara, a delom
i zbog same prirode satire. To je žanr koji
podrazumeva da se nekom smejete u lice, a to mnogi
ne vole. Predmet satire su načešće ljudi koji imaju
vlast i moć, i u njima uživaju. Oni bi želeli da
budu cenjeni, da ih se ljudi plaše. A onda se pojavi
neki Bojan Ljubenović koji će da ih ismeje svojim
aforizmom ili Koraks u Danasu koji će to da učini
svojom karikaturom. Moćnici ne znaju kako protiv
toga da se bore. Znaju da izađu na kraj sa onima
koji ih optužuju za lopovluk ili kriminal, međutim,
ne i sa aforističarima - priča Ljubenović. On
naglašava da je to oduvek tako bilo, "još od
Domanovića".
- Mi smo stalno u nekoj vrsti takmičenja sa onima o
kojima pišemo - političarima, biznismenima,
tajkunima... Smejemo se mi njima, ali, bojim se da
su oni ti koji se na kraju smeju nama, iza
zatamljenog stakla svojih skupocenih automobila. Mi
se njima smejemo na prazan, a oni nama na pun stomak
- priča Ljubenović, pomalo razočarano, i dodaje da
je satirična reč mnogo jače "odzvanjala" tokom 70-ih
i 80-ih godina prošlog veka. Tada su se, kako kaže,
kolumne poznatih novinara sa nestrpljenjem
očekivale, pa se o njima danima nakon objavljivanja
vodila debata, što po kafana, što po akademskim
krugovima.
- Javna reč je danas devalvirala. U kakofoniji reči
izgubilo se njeno značenje. Poplavom raznih
tekstova, izjava, afera, bombastičnih naslova,
nestao je svaki smisao i uticaj javne reči. Kada ste
poslednji put čuli da je neki novinarski ili
satirični tekst probudio javnost iz učmalosti?
Humoresku "Vojko i Savle", objavljenu daleke 1987.
uoči čuvene 8. sedmice, koja je izazvala pravi
potres, danas niko ne bi ni primetio. ukazuje
Ljubenović ali dodaje da satira i dalje ima brojnu
publiku, što pokazuje posećenost književnih satira
večeri, Satira festa i Novogodišnjeg satirikona, na
kojima se čitaju aforizmi i satirične pesme.
Popularizaciji satire sigurno će doprineti i
novoosnovani festival satirične priče na kojem će,
pored pisaca, gostovati i sociolozi i kulturolozi
koji će govoriti o značaju i uticaju satire.
Katarina Živanović
|
Italijani hvale srpske satiričare
U najnovijem broju uglednog italijanskog književnog
časopisa "Samga" Beogradski aforističarski krug je
ocenjen kao jedan od najvažnijih književnih pokreta
u Evropi. Autor teksta, književnika iz Torina,
Fabricio Karamanja navodi da se Beogradski
aforističarski krug, koji se pod pritiskom događaja
proširio i na druge gradove u Srbiji, Novi Sad,
Užice i Kragujevac, borio humorom i subverzivnom
satirom protiv orvelovske propagande, ispiranja
mozgova i ratnohuškačke politike bivšeg režima. |
|
Triput sečem opet kratko
Bojan Ljubenović je sa knjigom "Triput sečem opet
kratko", objavljenom prošle godine, jedan je od
kandidata za nagradu Radoje Domanović u kategoriji
najbolje satirične knjige koju svake godine
dodeljuje Udruženje književnika Srbije. Ovaj autor
dobitnik je brojnih priznanja u oblasti satire, a do
sada je objavio zbirke aforizama i satiričnih priča
"Pisma iz Beograda", "Pocepani suncobran", "Beograd
Live", "Legenda za upućene" a koautor je i knjige "Metafore dr Zorana Đinđića". |
nazad
|