i sve o aforizmu

 

Sadržaj

 
Zašto aforizmi?
Biblioteka
Ekskluzivno
Prevodi
U poseti kod...
Sećanje na...
Vaša strana
Počasni gost
Novo
 

 

 

 Sećanje na...

 

Vibova nagrada


Politika, 25.04.2000.

U službi istine, ismevanje laži

Počastvovan sam nagradom sa imenom Vladimira Bulatovića Viba, jednog od mojih uzora, kaže Dragan Ognjanović, ističući da srpski satiričari danas ispisuju svetle stranice naše književnosti, evropskog i svetskog značaja 

Čekajući strpljivo svoj trenutak, mladi satiričar, iz grada pesnika Prokuplja, Dragan Ognjanović dobio je, najzad, Vibovu nagradu "Politike", na jučerašnjoj maloj svečanosti u zgradi "Politike". Uručenje najprestižnije nagrade u oblasti satire za 1998. godinu odložila je NATO agresija na SRJ. Dragan Ognjanović (1972) pleni svojom neposred-nošću i otvorenošću. Inače je student srpske književnosti i jezika, dakle, polovinu vremena provodi u Beogradu a drugu polovinu u svom rodnom mestu Prokuplju. 

Kao i Viba i Vas je kao veoma mladog obuzela strast prema satiri i aforizmu. Kako ste počeli? 

- Satirom i aforizmom sam se "inficirao" kao srednjoškolac. Slušao sam na radiju emisiju "Tup-tup" Milovana Ilića Minimaksa i emisiju OZON, koju je tada uređivao i vodio Darko Kocjan. Potom su mi u ruke došle knjige naših velikih majstora aforizma: Vladimira Bulatovića Viba, Aleksandra Baljka, Milovana Ilića Minimaksa. Na mene i moje pisanje aforizma mnogo su uticale još dve knjige: Antologija poljskog aforizma i predivan zbornik grafita "Epruveto, srećan ti 8. mart!

Vremenom su satira i aforizam postali moj pogled na svet, i žanr koji se najviše poklapa sa mojim literarnim sklonostima. Satiru sam počeo da objavljujem prvo u radio-emisiji OZON, a potom u "Ošišanom ježu". Danas moji tekstovi izlaze u većini satiričnih rubrika. 

Blistavi srpski satiričari

• Šta mislite o savremenoj srpskoj satiri? 

- Savremena srpska satira je pojava koja nadilazi granice Srbije, kao što je to u prošlosti činila poljska satira. O našoj satiri će se u budućnosti mnogo govoriti i pisati. U evropskim, znači i svetskim razmerama, ona je poseban književni slučaj. Iz perspektive krize sopstvenog društva i pada moralnih vrednosti, srpski satiričari pišu na blistav, sebi svojstven način jedno književnoumetničko poglavlje istorije ljudske egzistencije. Srpski satiričari ispisuju svetle stranice naše književnosti, uopšte svetske kulturne baštine. 

• Bekon je rekao da je satiričar istraživalac istine. Šta je za vas aforizam? 

- Zaista, satiričar mora da bude uronjen u stvarnost poput pisca realiste, da životne istine prelama kroz svoj duh na način Rablea i Erazma. Satiričar mora da otkriva istinu čineći dogme i laži kojima je okružen smešnim. 

Aleksandar Baljak kaže: "Aforizam je dribling duha na malom prostoru". Drugi pokušaj približnog određenja šta je to aforizam glasi ovako: "Aforizam je igra reči sa ozbiljnom namerom". Za mene aforizam je najsažetiji način da se kaže neka istina, a laž pri tome ismeje. 

• Čemu se smejete ovih dana? 

- Da budem iskren, malo je stvari koje mogu da me zasmeju. Vremena u kojima živimo su epska, tragična. Ipak, zasmeju me Alan Ford, Foks Molder, aforizmi koje pročitam u "Ošišanom ježu", prijatelji, a najviše izjave političara. 

VIB KAO UZOR


• Savremeni satiričar, taj buntovnik iz prvog reda čovečanstva, ne kritikuje potonje sisteme vlasti već sadašnje, ovdašnje. Uspevate li da u svojim dosetkama izbegnete jeftin vic i uđete u otvoreniji literarni koštac sa epohom? 


- Kada pišem aforizme imam na umu pravilo koje sam postavio sebi i kojeg se pridržavam: aforizam mora da bude aktuelan na jedan univerzalan način. Dakle, da za deset ili sto godina bude "etiketa" pojave koju je demistifikovao, zapravo da uvek bude vredan čitanja. 

Aforizam mora da bude i smešan, a ako to nije, mora da na lucidan način pokaže skrivene odnose među stvarima, prikrivene strane pojava koje problematizuje. Govoreći o svojoj epohi, on mora da ima moć da progovara i budućim pokolenjima. To je jedini način da aforizam ne bude jeftina zabava. 

• Vaš aforizam kao spoj kritičkog duha i plemenitog mladalačkog duha, dao je autentično književno štivo koje je dobilo najprestižniju nagradu u srpskoj satiri. Ko su Vaši uzori? 

- Počastvovan sam Vibovom nagradom. Sam Vladimir Bulatović Vib je jedan od mojih uzora. Uvek su mi u glavi neki njegovi aforizmi, a posebno mi je omiljen ovaj: "Umiljato jagnje dve majke sisa, a trećoj priča da je siroče". 

Strani satiričari čija dela su mi osobito draga su Rable, Erazmo, Servantes, Gogolj, Lec. Domaći: Domanović, Nušić, R. Bojičić, A. Baljak, S. Simić, M. Vržina... - kaže za "Politiku" Dragan Ognjanović. 


Vladimir Jovicević JOV 

Aforizmi nagrađenog autora 


Mnogi osvajači su prolazili ovuda, 
ali nas je samo jedan zauvek osvojio: šljivovica!

Lud zbunjenog, 
sve dok zbunjen ne poludi pa zbuni ludog.

Od svih okretnih igara najviše volim ražanj.

Da nije bilo bombardovanja nikad ne bih sredio podrum.

Ako vidiš svoju kuću na Si-En-Enu, 
beži što dalje. 
Avioni samo što nisu stigli.

Spomenik ima najpatriotskije držanje.

Svojoj senci možeš reći sve, 
ona je loš doušnik. 

Zapao sam u krizu identiteta.
Ne znam da li sam Napoleon ili Staljin.

Za lep cvet potrebno je dobro đubre,
isti slučaj je i sa aforizmom.

Dragan Ognjanović

Dragan Ognjanović / Aleksandr Novaković / Satirični turizam


nazad

 

Napomena: Svi prezentovani radovi vlasništvo su ovog sajta, i mogu se koristiti samo u privatne svrhe. Svako javno publikovanje bez navođenja izvora informacija, i imena autora preuzetog priloga, podleže zakonu o kršenju autorskih prava.


 



Optimizovano za IE 800x600

Vesna Dencic