|
Vibova nagrada
Politika, 25.04.2000.
U službi istine, ismevanje laži
Počastvovan sam nagradom sa imenom Vladimira Bulatovića Viba,
jednog od
mojih uzora, kaže Dragan Ognjanović, ističući da srpski satiričari danas
ispisuju svetle stranice naše književnosti, evropskog i svetskog značaja
Čekajući strpljivo svoj trenutak, mladi satiričar, iz grada pesnika Prokuplja, Dragan Ognjanović dobio je, najzad, Vibovu nagradu
"Politike", na jučerašnjoj maloj svečanosti u zgradi
"Politike". Uručenje najprestižnije nagrade u oblasti satire za
1998. godinu odložila je NATO agresija na SRJ. Dragan Ognjanović (1972)
pleni svojom neposred-nošću i otvorenošću. Inače je student srpske književnosti
i jezika, dakle, polovinu vremena provodi u Beogradu a drugu polovinu u svom
rodnom mestu Prokuplju.
• Kao i Viba i Vas je kao veoma mladog
obuzela strast prema satiri i aforizmu. Kako ste počeli?
- Satirom i aforizmom sam se "inficirao" kao srednjoškolac. Slušao
sam na radiju emisiju "Tup-tup" Milovana Ilića Minimaksa i emisiju
OZON, koju je tada uređivao i vodio Darko Kocjan. Potom su mi u ruke došle
knjige naših velikih majstora aforizma: Vladimira Bulatovića Viba, Aleksandra
Baljka, Milovana Ilića Minimaksa. Na mene i moje pisanje aforizma
mnogo su uticale još dve knjige: Antologija poljskog aforizma i predivan
zbornik grafita "Epruveto, srećan ti 8. mart!"
Vremenom su satira i aforizam postali moj pogled na svet, i žanr koji se
najviše poklapa sa mojim literarnim sklonostima. Satiru sam počeo da
objavljujem prvo u radio-emisiji OZON, a potom u "Ošišanom ježu".
Danas moji tekstovi izlaze u većini satiričnih rubrika. Blistavi srpski satiričari
• Šta mislite o savremenoj srpskoj
satiri?
- Savremena srpska satira je pojava koja nadilazi granice Srbije, kao što je
to u prošlosti činila poljska satira. O našoj satiri će se u budućnosti
mnogo govoriti i pisati. U evropskim, znači i svetskim razmerama, ona je
poseban književni slučaj. Iz perspektive krize sopstvenog društva i pada
moralnih vrednosti, srpski satiričari pišu na blistav, sebi svojstven način
jedno književnoumetničko poglavlje istorije ljudske egzistencije. Srpski
satiričari ispisuju svetle stranice naše književnosti, uopšte svetske
kulturne baštine.
• Bekon je rekao da je satiričar
istraživalac istine. Šta je za vas aforizam?
- Zaista, satiričar mora da bude uronjen u stvarnost poput pisca realiste, da
životne istine prelama kroz svoj duh na način Rablea i Erazma. Satiričar
mora da otkriva istinu čineći dogme i laži kojima je okružen smešnim.
Aleksandar Baljak kaže: "Aforizam je dribling duha na malom prostoru".
Drugi pokušaj približnog određenja šta je to aforizam glasi ovako: "Aforizam
je igra reči sa ozbiljnom namerom". Za mene aforizam je najsažetiji
način da se kaže neka istina, a laž pri tome ismeje.
• Čemu se smejete ovih dana?
- Da budem iskren, malo je stvari koje mogu da me zasmeju. Vremena u kojima živimo
su epska, tragična. Ipak, zasmeju me Alan Ford, Foks Molder, aforizmi koje
pročitam u "Ošišanom ježu", prijatelji, a najviše izjave političara.
VIB KAO UZOR
• Savremeni satiričar, taj buntovnik
iz prvog reda čovečanstva, ne kritikuje potonje sisteme vlasti već sadašnje,
ovdašnje. Uspevate li da u svojim dosetkama izbegnete jeftin vic i uđete u
otvoreniji literarni koštac sa epohom?
- Kada pišem aforizme imam na umu pravilo koje sam postavio sebi i kojeg se
pridržavam: aforizam mora da bude aktuelan na jedan univerzalan način.
Dakle, da za deset ili sto godina bude "etiketa" pojave koju je
demistifikovao, zapravo da uvek bude vredan čitanja.
Aforizam mora da bude i smešan, a ako to nije, mora da na lucidan način pokaže
skrivene odnose među stvarima, prikrivene strane pojava koje problematizuje.
Govoreći o svojoj epohi, on mora da ima moć da progovara i budućim
pokolenjima. To je jedini način da aforizam ne bude jeftina zabava.
• Vaš aforizam kao spoj kritičkog
duha i plemenitog mladalačkog duha, dao je autentično književno štivo koje
je dobilo najprestižniju nagradu u srpskoj satiri. Ko su Vaši uzori?
- Počastvovan sam Vibovom nagradom. Sam Vladimir Bulatović Vib je jedan od
mojih uzora. Uvek su mi u glavi neki njegovi aforizmi, a posebno mi je omiljen
ovaj: "Umiljato jagnje dve majke sisa, a trećoj priča da je siroče".
Strani satiričari čija dela su mi osobito draga su Rable, Erazmo, Servantes,
Gogolj, Lec. Domaći: Domanović, Nušić, R. Bojičić, A. Baljak, S. Simić,
M. Vržina... - kaže za "Politiku" Dragan Ognjanović.
Vladimir Jovicević JOV
Aforizmi nagrađenog autora
Mnogi osvajači su prolazili ovuda,
ali nas je samo jedan zauvek osvojio: šljivovica!
Lud zbunjenog,
sve dok zbunjen ne poludi pa zbuni ludog.
Od svih okretnih igara najviše volim ražanj.
Da nije bilo bombardovanja nikad ne bih sredio podrum.
Ako vidiš svoju kuću na Si-En-Enu,
beži što dalje.
Avioni samo što nisu stigli.
Spomenik ima najpatriotskije držanje.
Svojoj senci možeš reći sve,
ona je loš doušnik.
Zapao sam u krizu identiteta.
Ne znam da li sam Napoleon ili Staljin.
Za lep cvet potrebno je dobro
đubre,
isti slučaj je i sa aforizmom.
Dragan Ognjanović
Dragan Ognjanović /
Aleksandr Novaković / Satirični
turizam
nazad
|