PRIKAZ KNJIGE HUMORA I SATIRE BOŠKA GRGIĆA »SVE JE PODMAZANO«
S DRUGE STRANE FATAMORGANE
(Boško Grgić, »Sve je podmazano«, JU Zavičajni muzej Gradiška, Gradiška, 2024.)
UVOD
Boško Grgić, novinar, pjesnik i satiričar rođen je 1960. godine u Laktašima. Humorističke i satirične tekstove objavljivao je u svim najznačajnijim listovima bivše Jugoslavije, »Ježu«, »Politici« i »Večernjim novostima« iz Beograda, »Nezavisnim novinama« iz Banjaluke i »Oslobođenju« i »Radio Sarajevu« iz Sarajeva. Dobitnik je više nagrada na festivalima i javnim konkursima humora i satire. Zastupljen je u brojnim Antologijama i zbornicima humora i satire balkanskih aforističara i satiričara. Nakon knjige humora i satire „Prvi par opanaka“, iz samostalne autorske radionice Boška Grgića, stiže nam nova knjiga, vrsna kompilacija, aforizama, epigrama, satirične poezije i kratke satire u prozi, pod naslovom „Sve je podmazano“. U njoj je autor sabrao svoje humorističke i satirične tekstove različitih žanrova. Autor živi i uživa u starosnoj penziji u Gradišci.
KRATKA FORMA
Književno pisanje sve se više prilagođava novim savremenim informativnim tehnologijama. Od pojave mobilnih telefona i mogućnosti slanja SMS i viber poruka i tvitova, razvila se kratka on line književnost, poezije, priča i aforizama u najkraćoj mogućoj formi. Kratka forma postaje sve kraća, a jezik slobode sve duži.KompanijaTviternapravila je internet servis za slanje ličnih poruka od maksimalno 140 slovnih znakova, koji je u kratkom vremenu postao najpopularniji novi medij i društvena mreža. Tako se pojavila poezija u tekstu od 140 slovnih znakova. Specifična haiku poezija sa svojom kratkom zadanom formom stiha, na Tviter platformi, sada je postala «tvaiku» poezija. U Japanu je štampan zbornik tviter literature. U Americi je objavljen prvi tviter roman. Nema više romana rijeke. Od sada ćemo forsirati kratke, doboke i bistre potoke. Humoristi, satiričari i aforističari su jedini spremno dočekali novo tehnološko doba, jer su oni i do sada pisalikratko, štedljivo i revolveraški, na brzo potezanje. Minimalizam po glavi stanovnika, druže plavi, i sve po kratkom postupku. Uz redovno utjerivanje „kratke pameti“ dugim pendrecima. To nam je naslijeđe od viševjekovnogživljenja u različitim autoritarnim društvima i totalitarnim režimima.
Satirična aforistika i humoristička kratka forma na srpskom jeziku predstavljaju danas pojavu bez presedana u novijoj evropskoj i svjetskoj književnosti. Srbi su svoju tešku i turbulentnu Istoriju preživjeli smijući se sebi i drugima.Trebalo je izdržati sve istorijskemjene i lomove i pritom sačuvati mentalnu ravnotežu i duhovno zdravlje. To nam je uspjelo zahvaljujući jednoj našoj vrlini duboko usađenoj u karakter i mentalitet srpskog narodnog bića: sposobnosti da se smijemo na vlastiti račun kad nam je najteže. To je nepobitni dokaz vitalnosti našeg narodnog duha.Za to su najviše zaslužni pojedinci, konkretni autori: aforističari, satiričari, humoristi i drugi stvaraoci, ali nam se računa u kolektivni pozitivni nacionalni saldo.
SMIJEH SLOBODE
U davna prošla vremena vladari država, kraljevi i carevi, prilikom ceremonije krunisanja bili su miropomazani, odnosno božjom voljom određeni s neba. Današnji političari na zemlji, koje narodbiraglasanjem na izborima, su bez nekadašnjeg svetačkog oreola, premazani, namazani, umazani, zamazani i dobro podmazani. Napredak je to valjda koji priliči viševjekovnom civilizacijskom razvoju ljudskog društva i nastanku savremene demokratije. Politička kasta koju čine političari, ministri, poslanici, odbornici i njihovi savjetnici i ostala bulumenta raznih birokrata i budžetlija, glavna su tema nove knjige humora i satire ovog autora. Kao sindikalni borac, Boško Grgić ih poznaje kao žutu paru. Stalno nam prodaju stare fore za nove metafore. Uvijek igraju nove role na iste političke parole.
Autor je u ovoj knjizi sabrao 193 aforizama, 19 epigrama, 21 satiričnu pjesmu i 8 kratkih zapisa satirične proze. U tematskom smislu ova knjiga predstavljanastavak njegove prethodne knjige, ali istovremeno ona nam donosi širi prikaz autorovih književnih i stvaralačkih preokupacija i žanrovski raznovrsniji i bogatiji izbor tekstova, u odnosu na njegovu prethodnu knjigu humora i satire. Većina aforizama u ovoj knjizi referiše se na političke idruštvene teme, ali ima i onih drugih koji tematski obuhvataju raznoliku širinu svakodnevnog života ljudi. Aforizmi u ovoj knjizi sadrže ponajbolje odlike, od ove književne vrste i kratke forme: dvosmislenost, asocijativnost, metaforičnost, aluzivnost, paradoksalnosti što je najvažnije duhovitost. Njegovi aforizmi su satirični, kritički, društveno angažovani i etički usmjereni, sa duhovitom i poučnom poentom na kraju. Od dvjestotinjak aforizama sabranih u ovoj knjizi izdvojili smo njih nekoliko kao ilustraciju autorovog aforističkog stila i forme:
AFORIZMI
Mlatio je praznu slamu i zaradio bijeli hljeb. Nama ne ostavi ni slamku spasa.
Klimatske promjene su morale doći. Previše je prodavača magle!
Naši su se tajkuni školovali na tečaju, a obogatili na stečaju!
Sve je podmazano, a škripi na sve strane!
Samo u skupštinskim klupama i u krevetu profitiraju ponavljači!
Kada bi politika bila šah konj bi bio najjača figura!
Naši političari baš uživaju. Oko bosanskog lonca postavili švedski sto.
Brak iz računa počinje matičarem, a završava advokatom.
Fenomen demokratije na Balkanu. Stotine partija a jednopartijski sistem!
Režim je za dijalog. Neprestano me pozivaju na informativni razgovor.
Epigrami su kod nas mnogo rjeđa književna vrsta od aforizama. Pisanje epigrama objedinjuje u sebi pjesničko i aforističko umjeće. Od epigrama sabranih u ovoj knjizi svojom duhovitošću, satiričnom oštricom i umjetničkom snagom posebno se ističu epigrami pod naslovima „Kod sajdžije“, „Ušteda“, „Pet do dvanaest“, „Sukob interesa“, „Napredak“, „Javne nabavke“ i drugi. Kao teme epigramskog poigravanja, ironizovanjai parodiranja u prvom planu su dominantne negativne pojave u našem društvu u tranziciji, kao što su mito i korupcija, pljačka, kriminal, karijerizam, dilentantizam,nepotizam, skorojevićki mentalitet i druge društvene devijacije. Kroz cijelu knjigu vidljiva je autorova izrazita socijalna angažovanost na strani prostog naroda, radnika, seljaka, penzionera i svih drugih gubitnika naše tranzicije.
EPIGRAMI
Kod sajdžije
Majstore, sa satom nešto ne štima,
pokazuje pet do dvanaest
vjekovima!
Napredak
Na korupciju stavljena tačka!
Korupcije nema, ovo sad je pljačka!
Sukob interesa
Iz stranke su ga, tvrde, isključili
s pravom.
Bio je u sukobu interesa,
razmišljao je svojom glavom!
Javne nabavke
Otvaramo stavke
javne nabavke!
I što su one javnije
mogu biti i bespravnije!
Od satiričnih pjesma naročitu literarnu upečatljivost imaju pjesme „Odskočna daska“, „Razmazane boje“, „Kad čovjek ostari“, „Savjetnici“ i „Korupcija“.
SATIRIČNA POEZIJA
Odskočna daska
Ne moraš biti bistar
da postaneš ministar,
šanse su ti veoma tanke,
ako nisi pripadnik stranke!
Ne moraš biti ni naučnik
da postaneš savjetnik,
važan je komad hartije
sa logom partije!
Ne moraš biti ni uspješan često
da zauzmeš direktorsko mjesto,
ovdje je važna posebna šema,
ili te u fotelji nema!
Ne moraš biti majstor od zanata,
da postaneš diplomata,
ali ako su ti veze žive,
dobićeš akreditive!
Da rezimiramo na kraju,
ne prolaze najbolje koji mnogo znaju.
Ili da potpuno skinemo maske,
nema napretka bez odskočne daske!
Satirični prozni zapisi su napisani u obliku kratkih umjetničkih oneobičavanja i alegorija koje pokazuju svu apsurdnost našeg svakodnevnog društvenog i političkog života i ovdašnje stvarnosti. U ovim duhovitim i lucidnim zapisima defiluju razne „političke životinje“ kao štosu vukovi samotnjaci i krvoločni kurjaci, stari lisci i lukave lisice, vješti jazavci, prevrtljivi kameleoni, troglave aždaje i zaštićeni medvjedi, što je samo umjetnički basnopis„životinjske farme“ i političke džungle u kojoj živimo. U tim imaginativnim skaskama ima i pacova, zmija otrovnica, pasa lutalica, slonova, krokodila i gorila koji čuvaju državne volove. Gorka je to hiperbola slike našeg poživotinjenog i dehumanizovanog svijeta. Međutim, kada piše o negativnim društvenim pojavama, teškim dramama naše svakodnevnice i lošim ishodima, autor zadržava humornu vedrinu, kao neku vrstu poželjnog optimističnog happyend-a.
U humorističkim i satiričnim prilozima sadržanim u ovoj knjizi autor ne mudruje, ne pametuje i ne lekcijaši. On je tu više da skrene pažnju, pokaže prstom, da nas podsjeti i opomene, nego da sudi. Čini to kao da izvodi neki magijski ritual i duhovnu vježbu, koja ima za krajnji cilj literarnu dekontaminaciju, dezinfekciju, deratizaciju, dezinsekciju i detoksikaciju našeg zatrovanog i bolesnog društva.
ZAKLJUČAK
Mnogima se naša društvena i politička stvarnost, pojavljuje kao akutno stanje fatamorgane u pustinji realnosti, koja se u narodu doživljava, kao beskrajni niz montiranih nestvarnih slika iz televizijskih serija „Nadrealista“ i „Kursadžija“, kako kaže autor, i rijalitija „Zadruga“, dodao bih ja. Aforizmi, epigrami, satirične pjesme i kratki zapisi u ovoj knjizi su gorki književno – literarni komentari naše lažne zbilje i svakovrsnih privida društveno-političke stvarnosti.Smisao za humor pojedinca je apsolutni dokaz duhovne slobode ličnosti. Zato je Boško Grgić, u ovoj knjizi pomalo i „đavolji advokat“, dosadno zakeralo, onaj koji glasno govori ono što čaršija/palanka misli, a ne smije ili ne želi da kaže, zbog prisutnog konformizma i raširenog oportunizma. Pisanje Boška Grgića pomalo nas tematski podsjeća na „bolju prošlost“, koju smo tako brzo napustili i zaboravili sve ono dobro iz tog vremena, što na starije čitaoce može da ima nostalgični psihoterapeutski efekat.
„Humor je još jedno oružje duše u borbi za samoodržanjem.“, zapisao je VoktorFrankl, poznati psiholog, osnivačlogoterapije i čovjek koji je preživio strahote Aušvica. To je ono što dugujemo sebi. „Humor je jedina valuta platežna na cijelom svijetu.“, citat je sa jednog satiričnog portala u Slovačkoj. To je ono što darujemo drugima. Vuk Stefanović Karadžić davno je napisao čuvenu poučnu preporuku: „Ako svak učini onoliko koliko može, ovaj narod neće propasti!“Uz zdrav humor i smijeh živjeće ovaj narod. Bez obzira na sve teškoće i nedaće koje nas prate. Na kraju jedno naravoučenije: U životu je kao i na suncu. Ko nije namazan izgori. – kako kaže jedna duhovita objava na društvenim mrežema na internetu
Đorđe Latinović
